Links

Mogućnosti obrazovanja nakon mature

Preduslov za prijem na oblike obrazovanja navedene u ovom poglavlju je ispit zrelosti (Reifeprüfung), stručni ispit zrelosti (Berufsreifeprüfung) ili ispit za sticanje prava na studiranje (Studienberechtigungsprüfung). Za mnoge koledže i visoke stručne škole postoje također i specijalni oblici, odnosno mogućnosti prijema za apsolvente stručno-specifičnih četverogodišnjih stručnih škola.

Opće smjernice za pomoćpri izboru studija naći ćete u internetu pod slijedećom adresom http://key2success.schulpsychologie.at.

Koledži

Dvogodišnje (za zaposlene dvogodišnje do trogodišnje) više stručno obrazovanje koje odgovara višim stručnim školama, odnosno višim stručnim obrazovnim ustanovama.

Stručna usmjerenja: građevinska tehnika, kemija, kemijsko inženjerstvo, dizajn, elektronika, elektrotehnika, elektronska obrada podataka i organizacija, informatika, tehnologija informacija, oblikovanje interijera i drvna tehnika, pedagogija za dječje vrtiće, komunikacija i medijski dizajn, kulturni i kongresni menađment, tehnika sintetičkih materijala i okoliša, mašinsko inženjerstvo, medijska tehnika i medijski menađment, moda i tehnika odijevanja, optometrija, socijalna pedagogija, turizam i privreda slobodnog vremena, privredno inženjerstvo, koledži na trgovačkim akademijama, (djelomično sa pojedinačnim težištima izobrazbe).

 top 

Akademije za zanimanja u zdravstvu

Te akademije se nalaze pri bolnicama, a na osnovu odobrenja Saveznog ministarstva za zdravstvo i pitanja žena i nude viši nivo izobrazbe u zdravstvu.

Stručna usmjerenja: medicinsko tehnička služba u laboratoriju, fizioterapijska služba, radiološka tehnička služba, dijetetska služba i prehrambeno medicinska savjetodavna služba, ergoterapijska služba, logopedijska i fonijatrijsko audiološka služba, ortopedska služba, akademija za babice.

Na osnovu novih zakonskih odredbi će se izobrazba za slijedeća medicinsko-tehnička zanimanja provoditi također i na visokim stručnim školama: biomedicinski analitičari, dijetetičari, ergoterapeuti, logopedi, ortoptisti, fizioterapeuti, tehničari radiolozi i babice.

 top 

Školovanje nastavnika

Sadašnja naobrazba:
Na pedagoškim akademijama školuju se nastavnici za nižu osnovnu školu, višu osnovnu školu i za specijalne škole, kao i nastavnici za politehničku školu.

Na stručnim pedagoškim akademijama školuju se nastavnici za stručnu nastavu ljudske prehrane i ekonomije domaćinstva, kaoi nastavnici za stručnu nastavu iz tehničkog obrazovanja i zanatstva u srednjim i višim stručnim školama, zatim nastavniciza predmet obrada tekstova za sve vrste škola, te nastavnici zazanatske škole.

Osim toga postoje posebne obrazovne mogućnosti za nastavnikeu poljoprivrednim i šumarskim školama, za nastavnike vjeronaukai nastavnike sporta.

Uslovi prijema i trajanje školovanja:
Ispit zrelosti kao uslov prijema može se nadomjestiti stručnim ispitom zrelosti, ili ispitom za sticanje prava na studiranje.

  • Za nastavnike u nižoj osnovnoj školi, višoj osnovnoj školi, specijalnoj školi i politehničkoj školi: Položen ispit zrelosti neke više škole, ili stručni ispit zrelosti i dokaz tjelesne podobnosti. Trajanje školovanja: šest semestara.
  • Za nastavnike stručne nastave o ljudskoj prehrani, te o ekonomiji domaćinstva: Položen ispit zrelosti ili stručni ispit zrelosti. Trajanje školovanja: šest semestara (u 1. i 2. semestru se uz studiranje obavlja stručni praktikum, a od 3. do 6. semestra se studira u punom opsegu).
  • Za nastavnike tehničke i zanatske stručne nastave (teorijska nastava) na srednjim stručnim školama i nastavnike za zanatske škole (teorijska nastava): Položen ispit zrelosti u odgovarajućoj struci, ili položen ispit zrelosti uz stečeno zanimanje i praksu u radu. Trajanje školovanja: šest semestara (od 1. do 4. semestra nastavni praktikum koji prati seminare, a 5. i 6. semestar se studira u punom opsegu).
  • Za nastavnike tehničke i zanatske stručne nastave (praktična stručna nastava) na srednjim i višim stručnim školama, te za nastavnike na zanatskim školama (praktična stručna nastava): Majstorski ispit ili tome odgovarajuća izobrazba, te praksa u zani-manju. Trajanje školovanja: šest semestara (od 1. do 4. semestra nastavni praktikum koji prati seminare, a 5. i 6. semestar se studira u punom opsegu).
  • Za nastavnike predmeta obrada tekstova: Položen ispit zrelosti. Trajanje školovanja: šest semestara (u 1. i 2. semestru studij prati stručni praktikum, a od 3. do 6. semestra se studira u punom opsegu).
  • Nastavnici na poljoprivrednim i šumarskim školama školuju se na Poljoprivredno-pedagoškoj akademiji: Položen ispit zrelosti na nekoj višoj poljoprivrednoj, odnosno šumarskoj obrazovnoj ustanovi, ili položen stručni ispit zrelosti na poljoprivrednom struč-nom području. Trajanje školovanja: četiri semestra; sa završenim studijem na agronomskom fakultetu: trajanje školovanja jedan semestar.

Izobrazba od studijske godine 2007/2008.:
Od studijske godine 2007/2008. će se sve gore navedene institucije za izobrazbu nastavnika zamijeniti pedagoškim visokim školama (vidi Zakon o visokom školstvu/Hochschulgesetz 2005, BGBl. I br. 30/2006). Svi studiji za sticanje nastavničkog zvanja će se onda odvijati u formi trogodišnjeg batchelor-studija.

 top 

Studiranje na visokim stručnim školama

Naučno utemeljena stručna izobrazba sa jakom usmjerenošću prema zanimanju (većinom 1 semestar prakse). Trenutno se nude slijedeće vrste studijskih mogućnosti.

  • Diplomski studiji traju u pravilu 8 semestara (4 godine) i završavaju se sticanjem akademske titule „Mag.(FH)“ ili „Dipl.Ing.(FH)“.
  • Batchelor-studiji traju u pravilu 6 semestara (3 godine) i završavaju se sticanjem akademske titule „Batchelor“. Na nekoliko područja, prije svega u oblasti socijalnog rada i zdravstva stiče se završetkom studija također i pravo obavljanja odgovarajućeg zanimanja (na primjer socijalna radnica/socijalni radnik, psihoterapeut).
  • Master-studiji se nadograđuju na batchelor-studije, prije svega kao njihovo naučno upotpunjavanje. Traju u pravilu 4 semestra (2 godine) i završavaju se sticanjem akademske titule „Master“. Trenutno se u Austriji na visokim stručnim školama drže studijski pravci u oblasti tehnike, privrede, turizma, medija, dizajna, obrane zemlje, socijalnog rada i menađmenta u zdravstvu. Pristup studiju na visokoj stručnoj školi mogućje također i licima sa relevantnom kvalifikacijom zanimanja, ali bez ispita zrelosti (većinom uz jedan dodatni ispit).

(Informacije u internetu pod www.fhr.ac.at).

 top 

Studiranje na univerzitetima

  • Diplomski studiji: Služe u prvoj liniji produbljenoj naučnoj i umjetničkoj stručnoj izobrazbi, te traju u pravilu osam do jedanaest semestara. Završetak studija daje pravo na sticanje akademskog stupnja (na primjer Mag., Dipl.Ing. Iznimka: Studij medicine može se završiti samo sa doktoratom). Diplomski studij se u pravilu sastoji od dva ili tri studijska dijela, a završava se diplomskim ispitom. Postoje studijska usmjerenja u oblasti društvenih nauka i kulture, usmjerenja u inženjerstvu, umjetnička usmjerenja, nastavnički studij za nastavu na višim školama (uvijek za dva nastavna predmeta), medicinski studiji, studiji prirodnih nauka, prava, socijalna i privredna naučna usmjerenja, studiji teologije.
  • Batchelor-studiji i master-studiji: U skladu sa međunarodnim izjednačenjem studijskih sistema (Bolonjski proces) mogu univerziteti umjesto kontinuiranog diplomskog studija organizirati također i batchelor-studije sa trajanjem od 3 do 4 godine i na to nastavljajuće master-studije sa trajanjem od 1 do 2 godine. Batchelor-studij po sebi služi naučnoj, odnosno umjetničkoj stručnoj izobrazbi i kvalifikaciji, te daje akademsku titulu „Batchelor“.
  • Studiji za sticanje doktorata: Nadovezuju se na diplomske studije, odnosno master-studije na univerzitetima i visokim stručnim školama, a služe prije svega daljnjem razvijanju osposobljenosti za samostalni naučni rad. Završetak daje pravo na sticanje odgovarajućeg doktorata. Trajanje iznosi 2-3 godine.

(Informacije u internetu www.portal.ac.at/owa/portal.universitaeten).

Geändert am 21.04.2009

 top