Općeobrazovne obavezne škole

• Opća obaveza školovanja
• Osnovna škola (od 6. do 10. godine života)
• Viša osnovna škola Hauptschule (od 10. do 14. godine života)
• Integracija učenica i učenika sa posebnim pedagoškim potrebama u osnovnoj školi, višoj osnovnoj školi i općeobrazovnoj višoj školi
• Specijalna škola za hendikepiranu djecu Sonderschule (od 6. do 15. godine života)
• Politehnička škola Polytechnische Schule (14. do 15. godina života)

Opća obaveza školovanja

Za svu djecu koja stalno borave u Austriji postoji opća obaveza školovanja. Ona započnje nakon 1. septembra one kalendarske godine u kojoj je dijete napunilo 6. godinu života i traje devet školskih godina. Opća obaveza školovanja ispunjava se pohađanjem slijedećih vrsta škola:

• Prve četiri školske godine
  pohađanjem niže osnovne škole (Grundschule / Volksschule) ili specijalne škole za hendikepiranu djecu (Sonderschule);

• od 5. do 8. školske godine
  pohađanjem više osnovne škole (Hauptschule), gimnazije (allgemeinbildende höhere Schule), ili nekog razreda specijalne škole za hendikepiranu djecu;

• u 9. školskoj godini
  pohađanjem politehničke škole (Polytechnische Schule), daljnjim pohađanjem niže osnovne škole, više osnovne škole ili specijalneškole za hendikepiranu djecu ili pohađanjem neke srednje, odnosno više škole.

  

Osnovna škola (od 6. do 10. godine života)

Staratelji djece koja podliježu obavezi školovanja moraju djecu radi upisa prijaviti kod nadležne osnovne škole.

• Ovisno o nadarenosti i potrebama djeteta ono može za savlada-vanje 1. stupnja u osnovnoj školi (Grundstufe 1) trebati do 3 godine. Za to su moguće slijedeće organizacijske forme: Djeca koja prema procjeni upravitelja odnosno upraviteljice škole, ili razrednog učitelja odnosno razredne učiteljice trebaju 3 godine za 1. stupanj u osnovnoj školi (l. i 2. razred, te po potrebi predškolski razred) uče zajedno sa djecom 1. razreda, ili 1. i 2. razreda, ili se obuhvate većna početku odnosno u toku prve godine u organizacijski odvojeno vođene predškolske razrede.

• Prijevremeno primanje u školu: Djeca koja jošnisu školski obavezna, ali navršavaju šestu godina života do 1. marta slijedeće godine, a normativima 1. razreda nisu preopterećena, mogu se prije vremena primiti u prvi razred osnovne škole, ukoliko to zatraže roditelji (važi od 1.9.2006.).

• Od školske godine 1998/99 predviđen je u nastavnom planu niže osnovne škole jedan živi strani jezik (lebende Fremdsprache) većod 1. razreda kao obavezna vježba (verbindliche Übung, tj. bez ocjenjivanja). Nakon proteklog izvjesnog prelaznog perioda se od školske godine 2003/04. mora obavezna vježba „živi strani jezik“ („Lebende Fremdsprache“) voditi u svim razredima osnovne škole, počevši sa 1. razredom.

• Prelaženje u više razrede: U 4. školskom stupnju se u okviru postupka prognoziranja staratelji djeteta informiraju, na osnovu pokazanog interesa i uspjeha, o preporučljivom daljnjem obrazov-nom putu učenika. Uvjet za prijem u višu osnovnu školu je uspješan završetak 4. školskog stupnja.

Uvjete za prijem u općeobrazovne više škole vidi u općeobrazovne više škole.

(Informacije o postupku prognoziranja naći ćete u internetu pod http://www.schulpsychologie.at/hsoderahs).

  

Viša osnovna škola Hauptschule (od 10. do 14. godine života)

Viša osnovna škola integrirana je u pojedine općine i može relativno fleksibilno odgovoriti različitim potrebama učenika i učenica (prema regionalnim potrebama, individualnim težištima interesa i obdarenosti i dr.).

• Za nastavne predmete njemački jezik, matematika i živi strani jezik postoje grupe po uspješnosti, koje omogućavaju da se sa jasnim ciljem vodi računa o sposobnostima učenika. Pri tome se nastava odvija prije svega u malim grupama. Normativi najviše grupe uspješnosti odgovaraju onima u općeobrazovnoj višoj školi (gimnaziji).

• Za sve obavezne predmete postoji mogućnost primjene posebne poticajne nastave (Förderunterricht), što se posebno koristi kod predmeta kod kojih postoji diferencijacija učenika prema uspjehu.

• Svaka škola ima mogućnost da u jednom određenom okviru prilagodi svoju ponudu nastavnih predmeta u skladu sa svojom specifičnom situacijom. Pri tome ona može donositi i vlastite autonomne nastavne planove. Na taj način formiraju se školski centri vlastitog profila, ili pak sa nekim specijalnim težištem (npr. strani jezici, umjetnička kreativnost, sport, prirodnotehnički smjer, ekologija, informatika i dr.).

• Između ostalog postoje posebne vrste viših osnovnih škola u oblasti sporta i umjetnosti.

U 3. i 4. razredu se posebna pažnja posvećuje pitanju daljnjeg puta mladih u struci i obrazovanju. To se ostvaruje putem obavezne vježbe „Profesionalna orijentacija“, zatim na danima stručne prakse, posjetama poduzećima i putem ekskurzija. Pri odgovarajućem dobrom uspjehu u višoj osnovnoj školi postoji mogućnost direktnog prelaza u općeobrazovnu višu školu, odnosno u srednje i više stručne obrazovne škole (berufsbildende mittlere und höhere Schulen).

  

Integracija učenica i učenika sa posebnim pedagoškim potrebama u osnovnoj školi, višoj osnovnoj školi i općeobrazovnoj višoj školi

Integracijska nastava i integracijski odgoj pružaju hendikepiranoj i nehendikepiranoj djeci i omladini mogućnost zajedničkih iskustava u učenju. Učenice i učenici sa potrebom posebnog pedagoškog poticanja (sonderpädagogischer Förderbedarf) mogu se integrativno podučavati u nižoj osnovnoj školi, višoj osnovnoj školi i na nižem stupnju općeobrazovne više škole. Na politehničkojškoli se mogu provoditi školski pokusi vezani za integracijsku nastavu.

  

Specijalna škola za hendikepiranu djecu Sonderschule (od 6. do 15. godine života)

Specijalna škola obuhvaća osam školskih stupnjeva, odnosno u slučaju priključivanja politehničke škole ili pak jednogodišnje stručne pripreme (Berufsvorbereitungsjahr), devet školskih stupnjeva. Austrijski sistem specijalnih škola obuhvaća deset područja. Učenici stiču temeljno opće obrazovanje u radu sa posebno školovanim nastavnicima za specijalne škole i uz primjenu individualnih nastavnih metoda, što treba da omogući savladavanje daljnje profesionalne naobrazbe ili nastavIjanje školovanja.

• Specijalne škole sa vlastitim nastavnim planom:
  Opća specijalna škola (za retardiranu djecu i djecu koja teško uče), specijalneškole za slijepu, gluhu i teško hendikepiranu djecu.

• Specijalne škole koje drže nastavu prema nastavnim planovima niže osnovne škole, više osnovne škole, politehničke škole ili prema nastavnom planu specijalne škole druge vrste:
  Specijalne škole za tjelesno hendikepiranu djecu, djecu s govor-nom manom, djecu s oštećenjem vida, za nagluhu djecu i teškoodgojnu djecu; škole pri lječilištima.

• Godine 1998. je kao obavezna vježba na specijalnim školama za hendikepiranu djecu propisan nastavni predmet „Profesionalna orijentacija u 7. i 8. razredu“. Ta obavezna vježba bi trebala pridonijeti tome da se omladina ciljano pozabavi sa razvojem vlastite ličnosti, sa vlastitim sklonostima i interesima, te profesionalnim predodžbama, kao i da stekne uvid u profesionalnu svakodnevnicu i mogućnosti za sasvim lični put ka zanimanju.

Jedna daljnja mjera da se omladinu sa posebnim pedagoškim potrebama pripremi za svijet rada i zanimanja je „pripremna godina za zanimanje“ (Berufsvorbereitungsjahr) u 9. razredu specijalneškole. Učenice i učenici trebaju u okviru općeobrazovanih i praktičkih nastavnih predmeta biti osposobljeni da razvijaju lične i profesionalne perspektive.

  

Politehnička škola Polytechnische Schule (14. do 15. godina života)

Politehnička škola se nastavIja na 8. školski stupanj i traje jednuškolsku godinu. Učenici i učenice se u 9. ili dobrovoljnoj 10. školskoj godini pripremaju za daljnji život, a osobito za profesionalni život, putem produbljivanja opće naobrazbe, putem profesionalne orijentacije i osnovnog profesionalnog obrazovanja. Jedna faza usmjeravanja na početku školske godine, te profesionalna orijentacija kao principjelna briga i želja u svim nastavnim predmetima, nude višestruke mogućnosti za upoznavanje poslovnog svijeta. Putem upoznavanja sa poduzećima, te prakse u pogonima, vanškolskim institucijama i nastavnim radionicama pomaže se pri izboru zanimanja.

Pri pozitivnom završetku stiču učenici i učenice nadalje i pravo da pređu u 2. razred neke srednje stručne škole istog stručnog usmjerenja, ili pak da bez polaganje prijemnog ispita pređu u 1. razred neke više stručne škole.

Osnovno profesionalno obrazovanje nudi se po stručnim oblastima (izbornim obaveznim predmetima). Oni odgovaraju velikim profesionalnim kompleksima u privredi, pri čemu se stiču temeljne sposobnosti, vještine i znanja (ključne kvalifikacije). Učenjem koje je okrenuto praksi pospješuju se individualne nadarenosti i motivacija za učenje učenica i učenika. Nastavni sadržaji u izbornim obaveznim predmetima podijeljeni su na osnovna i dopunska područja, čime mogu sposobne učenice/sposobni učenici postići dodatne kvalifikacije.

Već prema stručnim interesima i sklonostima bira svaki učenik/svaka učenica jedno od sedam stručnih područja:

• METAL (METALL)
• ELEKTRO (ELEKTRO)
• DRVO (HOLZ)
• GRAĐEVINARSTVO (BAU)
• TRGOVINA URED (HANDEL - BÜRO)
• USLUŽNE DJELATNOSTI (DIENSTLEISTUNGEN)
• TURIZAM (TOURISMUS)

Pored tih, ili pak umjesto tih stručnih oblasti mogu se u okviruškolske autonomije ponuditi nova stručna područja (na primjer tehnologija informacija, mehatronika ...), pri čemu se posebno vodi računa o interesima učenika i šansama za zapošljavanje u regiji.

U nastavi općeobrazovnih obaveznih predmeta nudi se produbljena opća naobrazba, a iz njemačkog, matematike i engleskog se podučava u grupama po uspješnosti ili prema interesu.

Nastavom u području obaveznih izbornih predmeta u iznosu od 14 sati sedmično i općih obaveznih nastavnih predmeta u opsegu od 18 sati sedmično stiču se temeljna stručna znanja i vještine, kako bi se na najbolji mogući način kvalificiralo za prelaz na izobrazbu u zanatu, kao i za prelaz na izobrazbu u zanatu, kao i za prelaz na daljnje škole. Oblikovanjem na osnovu školske autonomije može svaka škola kreirati jednu odgovarajuću ponudu, prilagođenu svojoj regiji i interesima učenika.

Nastavni plan politehničke škole dodatno omogućava, shodno interesu i uspjehu, i jednu široku ponudu slobodnih predmeta i grupa predmeta, te kurseva za napredovanje.

Organizacija politehničke škole pokriva cjelokupnu Austriju, pa se većprema lokalnim okolnostima vodi ili kao samostalna škola, ili zajedno sa nekom općeobrazovnom obaveznom školom.

Geändert am 18.05.2007